Piše: Redakcija Obilježavanje dvadesete godišnjice najznačajnijeg bosanskohercegovačkog feminističkog festivala, nije mala stvar. Za mnoge, ova obljetnica neće značiti mnogo – nedovoljno čuven, mejnstrim, isuviše feministički i queer. Za druge, ovo je iskreni trenutak slavlja, pobjede i opstanka. Nastao iz želje da „zauzme i transformiše napuštene javne prostore u sigurne prostore susreta i stvaranja – za […]
Nema nazad za PitchWise Read More »
Autorice: Ena Kršo O nasilju u javnom prostoru nisam previše razmišljala sve dok se nisam našla na edukaciji o mentalnom zdravlju na kojoj se razgovaralo o represiji nad manjinama. Ovdje sam pronašla tekst o ženi koja izbjegava određenu rutu tokom trčanja iz straha da je neko ne bi napao ili silovao. Tu sam zastala. Sjetila
Siguran prostor za sve Read More »
Autorice: Denija Hidić i Ajša Kočan Prema podacima iz 2014. godine, od 1037 ulica u Sarajevu, samo 15 nosi imena po ženama ili su vezana za žensko iskustvo. U gradu gdje svaki korak vodi kroz prošlost, ispisanu na pločama ulica, trgova i javnih ustanova, imena žena gotovo da i ne postoje. Ova nevidljivost nije slučajnost,
Njeno ime zaslužuje ulicu Read More »
Autorica: Ana Kotur-Erkić Pitanje nejednakosti manjinskih i marginaliziranih skupina u zajednici počinje društvenom raspravom koja adresira ključne prepreke u postizanju nominalne i stvarne jednakosti svih građana i građanki, nastavi se izradom procedura koje osobu prevode iz pozicije bivstvovanja na margini, a završavaju uvijek brojkama koje potkrepljuju ili obaraju hipotezu. Tako, kada se govori o zapošljavanju
Statistika nejednakosti Read More »
Autorica: Ana Kotur-Erkić Ključni zahtjev za jednakost osoba s invaliditetom jeste dovesti osobu s invaliditetom u poziciju uposlenika/ce javnog sektora, a u privatnom sektoru, opterećenom različitim nejednakostima, promicati zapošljavanje ove društveno marginalizirane skupine. No, on ne može biti ostvaren sve dok je proces prepušten slobodnoj volji pretpostavljenoj preuzetoj obavezi, bez jasne procedure postupanja u slučajevima
Koliko je bitno šta tražimo, toliko je važno – i kako do toga dolazimo Read More »
Autor: Peđa Penko Jedno od univerzalnih životnih pitanja je “Šta ćemo za ručak?”. Na drugom mjestu je “Da li znaš šta ti radi dijete?”. Kod kuće je u svakom razdoblju i porodici. Zatvori oči i možeš zamisliti kako to pitanje postavljaju Jeleni Šubić o Tvrtku I, dok ovaj ganja koze po imanju. Serija “Adolescence” u
Manosfera, ti i ja Read More »
Autorica: Lejla Zola Danas se rodno osjetljiv jezik često opisuje kao bespotrebna inovacija ili čak ideološki hir, ali borba za jezičku inkluzivnost traje desetljećima. Već tijekom drugog vala feminizma, aktivistkinje su prepoznale kako jezik oblikuje društvenu stvarnost i reflektira odnose moći – ako su muškarci u jeziku norma, oni postaju i društvena norma. Upravo su
Autorica: Nura Hamzić Navlačim majicu i time kvarim frizuru. Nemam ništa ispod nje. Hoće li moje ženske grudi i nadražene bradavice profesoru da odvuku pažnju? Ne oblačim ništa ispod. Pantole mi danas ne mogu biti dovoljno široke, majica dovoljno duga, a svijet dovoljno moralan. Danas svaku i svačije osjetim jače nego jučer. Sjedi mi na
Čujem te, vidim, mirišem i osjetim – jer moje ime je žena Read More »
Autorica: Delila Hasanbegović Vukas Knjiga „Rage Becomes Her: The power of women’s anger“ autorice Soraye Chemaly1 mi je došla u pravo vrijeme. Naravno, ne samo meni, već mnogim ženama, rekla bih. Imamo milion razloga da budemo ljute, bijesne, politički artikulirane! Moć da pokrene zajedništvo nakon što osvijestimo sve zbog čega jesmo i moramo biti ljute
Bijes postaje ona. Ona postaje bijes Read More »
Osmi mart odavno nije bio solidarniji, borbeniji i jači nego li je to bilo prošle subote na ulicama grada Sarajeva. Tim portala Feminizam.ba prisustvovao je ovom važnom skupu i zajedno sa desetinama žena, muškaraca, djece, imao priliku da podigne svoje transparente i zahtjeva više prava i jednakosti za sve. Problem socijalne i ekonomske pravde važno
U svijetu tame, mi nismo same Read More »
